уторак, 14. март 2017.

Knjiga za danas (83): Erih Marija Remark - Tri ratna druga


Tri ratna druga (nem. Drei Kameraden) je roman koji je napisao Erih Marija Remark, objavljen je 1936. Napisan je u prvom licu, a glavni lik je Robert Lokamp, čiji je pogled na život pomalo razočaravajući zbog strašnih iskustava iz rovova u Prvom svjetskom ratu, na francusko-njemačkom frontu. Ta iskustva dijeli sa prijateljima, Otom Kesterom i Gotfridom Lencom, sa kojima takođe zajedno vodi radionicu za popravku automobila, kasnih 1920ih u Berlinu (najvjerovatnije). Remark je ovaj roman napisao u egzilu, a prvi put je objavljen u holandskom prevodu, zatim na engleskom u časopisu Good Housekeeping od januara do marta 1937, a na njemačkom je djelo objavljeno tek 1938. od strane izbjegličkog izdavača Querido u Amsterdamu, ali u samoj Njemačkoj, roman je objavljen samo 1951.


Erih Marija Remark (nem. Erich Maria Remarque; Osnabrik, 22. jun 1898 — Lokarno, 25. septembar 1970) je bio pseudonim nemačkog književnika Eriha Paula Remarka.

Erih Paul Remark (Erich Paul Remark) je rođen u Osnabriku u radničkoj porodici katoličke veroispovesti. Sa 18 godina odlazi na front u Prvom svetskom ratu gde je ubrzo i ranjen. Posle rata menja prezime „Remark“ u „Remarque“ koje je bilo i prvobitno prezime njegove porodice sve dok ga nije promenio Rermarkov deda. Da bi preživeo, radio je mnoge poslove, uključujući i posao bibliotekara, poslovnog čoveka, učitelja, novinara i izdavača.

Godine 1929. Remark objavljuje roman „Na zapadu ništa novo“ (Im Westen nichts Neues) pod imenom Erih Marija Remark (srednje ime je promenio u znak sećanja na majku). U romanu se opisuje surovost rata posmatrana iz perspektive devetnaestogodišnjeg vojnika. Remarkova popularnost naglo počinje da raste a u on u svojim sledećim delima najčešće opisuje ratne i poratne godine.

Godine 1933. nacistički režim zabranjuje i spaljuje Remarkove knjige i pokreće propagandnu kampanju tvrdeći da Remark vuče poreklo od francuskih Jevreja i da je prezime Remark u stvari „Kramer“ čitano unazad. Uprkos tome što nikad nije dokazana, ova informacija se pojavljuje i u nekim novijim Remarkovim biografijama. Remark se 1931. preselio u Švajcarsku a 1939. emigrirao je u SAD sa svojom prvom ženom, Ilsom Žan Zambui da bi 1947. Remarkovi postali punopravni građani SAD. Par se vraća u Švajcarsku 1948. godine, potom se razvode, a Remark se 1958. ženi sa holivudskom glumicom Polet Godard.

Erih Marija Remark je umro 1970. godine u 72. godini života.



Romani:

Utočište mašta (Die Traumbude), 1920.
Gem (Gam), 1924.
Na zapadu ništa novo (Im Westen nichts Neues), 1929.
Povratak (Der Weg zurück), 1931.
Tri ratna druga (Drei Kameraden), 1936.
Ljubi bližnjeg svog (Liebe deinen Nächsten), 1941.
Trijumfalna kapija (Arc de Triomphe), 1946.
Iskra života (Der Funke Leben), 1952.
Vreme za život i vreme za smrt (Zeit zu leben und Zeit zu sterben), 1954.
Crni obelisk (Der schwarze Obelisk), 1956.
Nebo ne zna za miljenike (Der Himmel kennt keine Günstlinge), 1961.
Noć u Lisabonu (Die Nacht von Lissabon), 1963.
Senka u raju (Schatten im Paradies), izdato posle njegove smrti, 1971.
Njegove knjige su prevedene na čak 58 jezika.



Нема коментара:

Постави коментар