Scenario: Claudio Nizzi
Crtez: Raffaele Della Monica
Naslovna: Aurelio Galleppini
Original: La croce fiammeggiante
Tex i Carson svraćaju u gradić Starkville u Alabami, gdje živi stari Texov prijatelj Jimmy Barnett. No, Jimmy je nekoliko tjedana prije toga poginuo pod sumnjivim okolnostima, a u gradu se formirao Ku Klux Klan.
Ova epizoda zainteresirala me je već prije nekoliko mjeseci, ali tek prije par tjedana skupio sam sva tri nastavka, uz izdvojenih 90 kuna. Sve je to posljedica toga što ta tri stripa nisu izašla u većem djelu bivše države, pa je i cijena relativno visoka. Priča je to o surovosti američkog jugoistoka, gubitnicima američkog Građanskog rata, a na sve se to nadograđuje i ozloglašeni Ku Klux Klan.
Pisanje ove recenzije (ali i zanimljiva epizoda) natjeralo me da u enciklopediji provjerim i proširim dosta površno znanje o Ku Klux Klanu. Mnogima je poznat po sablasnoj bijeloj odjeći, s kapuljačama i maskama, a poznat je i njihov zlokobni simbol zapaljenog križa. Ali evo što, između ostalog, o njima piše u enciklopediji:
- Ku Klux Klan nastao je u južnim državama SAD-a nakon Građanskog rata (1861-1865) sa ciljem onemogućivanja napretka crnaca u društvu, te da se osiguraju prevlast bjelaca i privilegije kakve su uživali prije rata (robovlasništvo itd.) dok Lincoln nije ukinuo ropstvo. Protiv svojih protivnika se bore masovnim (podmetnti požari) i individualnim terorom (linč). Između ostalih, bore se i protiv doseljenika sa Sjevera i svih bijelaca sa Juga koji su podržali politiku Federalne vlade. Broj članova 1869. prešao je pola milijuna. Povijest suvremenog KKK-a počinje 1915. Običaji i simbolika su ostali isti, dok su se ciljevi i politika pomalo mjenjali. Najveći broj članova u povijesti dosegao je 4 – 5 milijuna u doba najveće moći u 20-im godinama (1924-1925). Osim progona crnaca, počeli su politiku ˝sveamerikanstva˝, te su počeli i s protjerivanjem Židova i sveg neangosaksonskog stanovništva. Poznati su i po raznim špekulacijama, korupciji, financijskim skandalima, političkim pritiscima i sl. Danas KKK broji nekoliko desetaka tisuća članova, a najjače uporište imaju u državama jugoistoka i srednjeg zapada.
Važna je i priča o južnim, u Građanskom ratu poraženim, državama SAD-a. Sukobi između Juga i Sjevera počeli su 1860. kada je Lincoln izabran za predsjednika. Sve je kulminiralo ratom iz kojega je Konfederacija (savez južnih, odmetnutih država) izašla kao gubitnik. Lincoln je ukinuo ropstvo, što je bio veliki udarac za gospodarstvo i mentalitet Juga, a probudio je uzavrele duhove ljudi koji crnce nisu mogli vidjeti kao ljude jednake bjelcima. Osnovale su se različite skupine (među kojima i Ku Klux Klan), a položaj crnca je bio u toliko bolji tako što su samo formalno bili ravnopravni. Ljudi s Juga nisu se baš lako pomirili sa jednakošću sa crncima. Tu proizlaze mnoga ubojstva, pljačke i teror nad crnačkim stanovništvom u to doba, jednostavno su frustracije iskaljivali nad nedužnima. Ukratko, stanje na Jugu je bilo u prilično lošem stanju.
Dolazimo i do naše priče. Tex je odlučio u Carsonovu društvu posjetiti starog prijatelja, iz Građanskog rata, Jimmyja Barnetta. Nemalo se iznenadio kada mu je u gradu priopćeno da je Jimmy nesretno pao niz provaliju i poginuo. Odlazi do njegove žene Helge, koja mu izlaže sumnje o Jimmyjevoj nesreći. Veliki problem je bio taj da je Jimmy bio protivnik rasizma i branitelj crnaca. U ovakvom okruženju to je bilo vrlo opasno. Bilo kakav početak istrage preduhitrio je plamteći križ na obzoru, znak Ku Klux Klana. Tu se naši junaci sukobljavaju sa istima, a u pomoć im pristiže i izvjesni veleposjednik Herman McCook koji namjerava otkupiti Barnettovo imanje od Helge. Pokaže se kao vrijedni saveznik i pravi džentlmen. No, gradski bilježnik čuvao je pismo koje je Jimmy napisao prije smrti i koje je bilo namjenjeno isključivo Texu Willeru, na sam Jimmyjev zahtjev. Sadržaj tog pisma potpuno rasvjetljava tajne vezane uz prethodna zbivanja, a potvrđuje se i to da je Jimmy Barnett ubijen, a ne kako se htjelo prikazati, da je doživio nesreću.
Generalno gledajući Nizzi je priču napisao dosta površno, nije previše išao u analize toga što se događalo na Jugu toga vremena. Ipak, ukazao nam je na osnovno stanje koje je dovoljno za solidnu podlogu priče. U priči ima prepoznatljivih Nizzijevih detektivskih elemenata, ali i nekoliko oružanih okršaja. Još kada se pridoda i rijetko pojavljivanje KKK-a u stripovima ispada vrlo dobra epizoda. Uostalom, kakve su i većina ostalih Nizzijevih priča tih godina (posebno su zanimljive za spomenuti ZS 1075/1078 ˝Transkanadijana˝ i 1080/1083 ˝Zenda˝). Plus je i to što Nizzi nije previše forsirao sa Klanom, prije svega Tex i Carson zabavljali su se pozadinom zadnjih događaja u tom kraju. Previše istražujući tamo gdje se nije smjelo, naravno da im je KKK stao na put s namjerom da ih ukloni.
Velika je sreća za čitatelja ove priče da može uživati u crtežu Raffaelea Della Monice, jednog od najboljih novijih crtača u kući Bonelli. Zanimljivo da je za Texa nacrtao samo dvije priče, uz ovu još samo ˝Preko granice˝ (SD 11/12). Odličan crtež, s optimalnim brojem detalja, ali ono najbolje ipak su likovi, oblik i crte lica. Užitak je čitati njegove epizode, iako smo za to imali šansu samo kod nekoliko epizoda Zagora. Galleppinijeve naslovnice su u skladu sa cijelom pričom – vrlo dobre. Inače mi se njegov crtež sviđa i pri vrhu je najdražih mi crtača.
Za zaključak, kvalitetna epizoda Texa, posebna po mnogočemu, bolja od mnogih u razdoblju prvih Nizzijevih epizoda. Ipak, nije to ono najbolje od Texa, puno je boljih od ove epizode.
Izvor: stripovi.com
#Tex #Willer #western #KKK #KuKluxKlan #racism #Nizzi #DellaMonica #Galleppini #stripovi #comics #SergioBonelliEditore #ZlatnaSerija #Dnevnik #Bonelli #Linč
Нема коментара:
Постави коментар