Приказивање постова са ознаком Lunov Magnus Strip. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Lunov Magnus Strip. Прикажи све постове

понедељак, 27. март 2017.

Strip za danas (96): Martin Mistere LMS #29 - Tajna jetija


Scenario: Pierfrancesco Prosperi
Crtez: Franco Bignotti
Naslovna: Giancarlo Alessandrini


Ispovest jednog profesora botanike, koji je tvrdio da je bio jedno vreme zarobljen od Bigfoota (američka verzija Jetija) nateraće Martina da krene u poteru za ovim bićima. Ipak, za istinu o postanku Jetija, moraće da popričeka još neko vreme...


Izvor: stripovi.com



среда, 1. март 2017.

Strip za danas (75): Mister No - Crvene senke (LMS)


Scenario: Tiziano Sclavi
Crtze: Franco Bignotti
Naslovna: Gallieno Ferri



Uz piće, Mister No priča Krugeru i prijateljima o svojim doživljajima u Arizoni, 1950. na ranču ekcentričnog (mozda i ludog) western fanatika i milionera Johna Trevora. Mister No je jedan od svjedoka ubojstvu koje izgleda kao nezgoda, sve dok…





среда, 22. фебруар 2017.

Strip za danas (68): Mister No - Prokleti most (LMS)


Scenario: Guido Nolitta
Crtez: Roberto Diso 
Naslovna: Galieno Ferri/ Ljubicic


Mister No prihvaća odvesti gospodina Redforda i njegova dva prijatelja u prašumu na turističko razgledavanje. No ispadne da Redforda ne zanimaju ljepote Amazonske prašume, već istina o pogibiji njegovog sina jedinca. Optužen da je ubio Georgea Redforda, Mister No priča o svojim danima u 2. svjetskom ratu na Filipinima…



Izvor; stripovi.com/recenzije




среда, 15. фебруар 2017.

Strip za danas (62): Mister No - Sera Kobras (LMS)


Scenario; Guido Nolitta, Ade Capone
Crtez: Stefano & Domenico Di Vitto
Naslovna: Roberto Diso
Original: Poslednji samuraj (L'ultimo samurai)


Mister No zbog kronične besparice pristaje na izdašnu ponudu petorice geologa sa tokijskog sveučilišta da im bude vodič duboko u džunglu, mjesta zlokobnog imena Sera Cobras. 


Na putu prepunom opasnosti koje vrebaju što od životinjskog svijeta što od razjarenih Indiosa Barauana, pilot počinje shvaćati da geolozi i nisu ono za što se predstavljaju. Maske će potpuno pasti kada u džungli pronađu srušeni japanski avion iz WW II i tajanstvenu, naizgled napuštenu vojnu bazu.





Izvor: stripovi.com








субота, 11. фебруар 2017.

Strip za danas (58): Mister No - Afrika (LMS)


Scenario: Guido Nolitta, Luigi Mignacco
Crtez: Luca Dell'Uomo
Naslovna: Roberto Diso



U bijegu od lokalnog moćnika koji se kandidira za guvernera Mr. No se sakrije u teretni brod računajući da će brod otploviti rijekom Amazonom u unutrašnjost Brazila. Ali se prevario, brod je zaplovio na Atlantski ocean prema Africi.




#MisterNo #Afrika #Bonelli #stripovi #LMS #LunovMagnusStrip #SergioBonelliEditore #comics #Diso #Migracco #Nolitta # Dell'Uomo





субота, 28. јануар 2017.

Strip za danas (44): Mister No - Hodnik za pakao


Scenario: Alfredo Castelli
Crtez: Franco Bignotti
Naslovna: Gallieno Ferri
Original: Accusa di omicidio


Svaki ljubitelj stripova u bivšoj Jugoslaviji zna da Bonellijevi junaci obavezno moraju bar jednu epizodu provesti u zatvoru. Sjetimo se samo Texa (ZS 253/258 “Velika intriga”), Zagora (LMS 86 ”Ruka pomirenja") ili Kit Telera (LMS 801 ”Bekstvo iz Sen Klua”). Ovaj put, čast da provede neko vrijeme sa druge strane rešetaka je pripala Mister Nou. Alfredo Castelli je smislio priču u najboljoj tradiciji trilera koja će rijetko kog čitaoca ostaviti ravnodušnim. Za mjesto radnje je izabrao Kajenu (za one koji su bježali sa satova zemljopisa Kajena je glavni grad Francuske Gvajane i trgovačka luka na Atlantiku). E sad, ako se pitate zašto baš Kajena trebate znati da ona ima eksluzivnu “turističku atrakciju”: Apruag ili “Đavolje ostrvo”, kažnjeničku koloniju gdje su po pravilu deportirani okorjeli kriminalci. I tako jednog dana Mister No dolazi u Kajenu prevozeći tajanstvenog Alana Marsela koji će uskoro postati izvor svih njegovih nevolja. Opuštajući se poslije napornog leta u lokalnom baru Mister No upoznaje lijepu Ani koja mu ukazuje na korumpiranog policijskog komesara Dikrosa i beskrupuloznog bogataša Gizmana. Ubrzo se ispostavlja da su njih dvojica jako zainteresirani za putnika koga je Mister No dovezao u Kajenu. Povrh svega, Ani je pronađena mrtva i komesar Dikros hapsi Mister Noa koji se zatekao na mjestu zločina. Sud u Kajeni je nemilosrdan i osuđuje našeg junaka na 20 godina teške robije koje će ovaj izdržavati na ”Đavoljem ostrvu”… 


Zadržavajući pravo na svoje osobno mišljenje autor teksta smatra da je ova epizoda fenomenalna i jedna od najboljih ikad urađenih u serijalu o Mister Nou, prije svega zbog odlično odabrane lokacije i sjajnog scenarija. Kad već spominjem scenario treba reći da je scenario za ovu priču kompozitan, tj. od 63. stranice LMS 700 priča se počinje odvijati u dva smjera: dok Mister No vodi borbu za preživljavanje u zatvoru, Esse-Esse, koji je u međuvremenu doputovao iz Manausa, se trudi da dokaže nevinost svog najboljeg prijatelja. Ono što zaista fascinira čitaoca je vrlo vjerno prenesena surovost robijaškog života (npr. vidi str. 8 LMS 701) i pravila koja važe u njemu. Biće tu, dakle, pokušaja bijega, obračuna zatvorenika, kažnjavanja izdajnika i sve ono što bismo mogli očekivati od života na Apruagu. Također plijeni i “izbor glumačke ekipe” odnosno asortiman likova koje srećemo u ovoj priči. Alan Marsel, ćutljivi osvetnik koji se vraća u Kajenu da namiri neke račune iz prošlosti; komesar Dikros, na prvi pogled moralni čistunac, a u stvari religiozni fanatik; Gizman, uspješni poslovni čovjek koji je svoje carstvo izgradio na zločinu; Dega, osuđenik koji nemilosrdno “cinkari” i kinji druge osuđenike; Monika, lijepa kćerka upravnika zatvora koja u Mister Nou vidi svog “viteza” koji će je odvesti daleko od sumorne stvarnosti “Đavoljeg ostrva”. Ah, da, Monika… 


Za ovu epizodu je vezana i jedna od najdirljivijih ljubavnih priča iz serijala o Mister Nou. Kada prilikom bijega Moniku ugrize zmija pred Mister Noom se nalazi teška odluka, možda jedna od najtežih u njegovom životu: da li da se vrati nazad da bi je liječnici pokušali spasiti, što bi za njega bila sigurna smrt, ili da nastavi da bježi. To najbolje oslikava rečenica sa str. 80 LMS 802: ”Jedini način da se spase za mene znaci kraj”. Mister No ipak odlučuje da se vrati mada nažalost to djevojci neće spasiti život. Moralna dilema koja se stavlja pred njega je nešto što bi se u životu moglo desiti svakom od nas i na čitaocima je da razmisle o tome kako bi postupili u sličnoj situaciji (Ja bih se vratio!!!A posle tvrdim da sam normalan!!!). Šlag na tortu je odličan crtež Franca Bignottija, precizan i konkretan. Jedina zamjerka koju imam se odnosi na ediciju samih stripova jer je očigledno da su neke scene izbačene (npr. str. 21 LMS 700, str 60 LMS 702, sam kraj stripa).

Izvor: stripovi.com/recenzije

#MisterNo #Bignotti #Castelli #Ferri #Bonelli #stripovi #SergioBonelliEditore #comics #Libellus #LMS #LunovMagnusStrip




понедељак, 23. јануар 2017.

Strip za danas (39): Mister No - Dobrodošlica u Trinidad (LMS 878-881)


Scenario: Guido Nolitta
Crtez: Roberto Diso
Naslovna: Roberto Diso
Original: Gli spietati

Mister No se sukobljava sa Tugama, surovim sledbenicima boginje Kali


Guido Nolitta je mnogo puta pokazao da zna napisati uspješnu epizodu koristeći specifičnosti pojedinih zemalja, nacija ili religija. Sjetimo se samo Uskršnjeg ostrva (LMS 707/710), Meksika (LMS 621/623), ili Italije (LMS 752/753), da ne spominjemo ostale... Za ovu priču iskoristio je karipsko ostrvo Trinidad, poznato po svojoj vjerskoj i rasnoj šarolikosti. Jednu od dominantnijih uloga na Trinidadu ima mnogobrojna kolonija Indusa koja obuhvata nekih 15% stanovništva. Tako je i Nolitta, vodeći se ovim podatkom, kreirao priču koja se u ogromnoj mjeri koristi raznim motivima iz indijske kulture i tradicije. Čitaoci sigurno znaju da je motiv Indusa i ranije bio korišten kod pojedinih junaka npr. Zagora (LMS 97), Texa (ZS 969/971) ili Marka (ZS 420), gđe su scenaristi uglavnom uzimali motiv Tuga ili Burtota. Tuge su bili sekta ubojica i lopova koji su obožavali boginju Kali ,”crnu majku”.


Tokom vladavine ove sekte u Indiji u periodu od 1550-1853 pretpostavlja se da su Tuge usmrtile oko 2 miliona ljudi. Posebno je poznat njihov način ubijanja davljenjem pomoću bijele marame ili ruhmala. Konačno su 1853 engleske vlasti uspjele suzbiti i uništiti sektu. No, ako je suditi po Nolitti, sekta je preživjela i stacionirala se na Trinidadu… Još jedna zanimljivost ove priče je ponovno pojavljivanje Valtera Marfija. Who the hell is that? Pa, Marfi se prvi put pojavio u priči “Drama u zalivu” LMS 575/577 gđe je igrao bogatog turistu željnog zabave (sjeća li se netko “Hangadeirosa”?). Tu je njegovo pojavljivanje imalo epizodni karakter dok je u ovoj epizodi jedan od glavnih likova. U svakom slučaju početak priče nas zatiče u Manausu gđe Mister No u dokolici provodi vrijeme po barovima isčekujući neku mušteriju. Naizgled bezazleni susret sa njegovim sunarodnicima koji su u turističkom obilasku dovesti će do velike tuče gđe je Mister No u nepovoljnom položaju ali tada niotkuda uskače Marfi i njih dvojica “elegantno” rješavaju situaciju (koliko elegantno pogledajte na stranama 20-33 LMS 878).


 Ispostavlja se da Marfi želi angažirati Mister Noa za odlazak na Trinidad gđe treba zaključiti veliki trgovinski posao. Isprva je pilot neodlučan, ali kad sazna da sa Marfijem putuje i kćerka njegovog šefa, privlačna Brenda Moris… Međutim, ubrzo po dolasku na Trinidad uviđeti će da lokalna klima može biti jako “vruća”.Od samog početka Tuge se ustremljuju na Mister Noa i njegove prijatelje i ranjavaju Marfijevu ženu Martu. Iznenađenje tek slijedi, jer nije samo Marfi zainteresovan za taj posao. Da bi ga privoljeli da odustane njegovi tajanstveni neprijatelji kidnapiraju Brendu. Ali Mister No ne namjerava da sjedi skrštenih ruku…. 

                                                               

                                                               

Iako zaplet priče i nije pretjerano inventivan, bolje rečeno je deja-vu (otmica da bi se sprečio neki posao, ”pozitivan” lik je u stvari negativac, motiv glavnog negativca itd.) Nolitta je ubacivanjem elementa Tuga i indijske populacije donekle ublažio taj minus. Zamjerke se mogu uputiti i na ideju o dve frakcije Indusa na ostrvu od kojih je jedna dobra a jedna losa. To možda i ne bi bila zamjerka da se previše ne forsira malicioznost jedne strane, a onda slijedi nagli preokret. Smatram da je to već poprilično otrcana ideja, koja opstaje uglavnom u nižerazrednim filmovima. Naravno, pošto je priča povezana sa jednim od orijentalnih naroda, nije moglo da prođe bez pušionice opijuma (na Trinidadu žive i pripadnici kineske manjine, mada daleko malobrojniji u odnosu na npr. crnce i Indijce). Pred kraj je ubačeno i ritualno žrtvovanje boginji Kali, kao nezaobilazna stavka u religiji indijskog naroda. Čitatelje može obradovati dužina same priče koja iznosi 362 strane, kao i saznanje da je crtež radio čuveni Roberto Diso, mada je neko iz “Dnevnika” uporno insistirao na tome da su crtež radila braća Di Vitto (vidi unutrašnje korice). Na kraju bih spomenuo da je, iako se priča dešava za vrijeme britanske kolonizatorske vlasti, Trinidad dobio nezavisnost 1962 godine.

Izvor: stripovi.com/recenzije

#MisterNo #Trinidad #LMS #LunovMagnusStrip #Bonelli #Diso #Nolitta #stripovi #SergioBonelliEditore #comics






уторак, 3. јануар 2017.

Strip za danas (22): Mister No - Posljednji Cangaceiro


Originalni naslov: L' Ultimo Cangaceiro/Morte nel Sertao
Scenario: Guido Nolitta
Crtez: Franco Biugnotti/Franco Donatelli
Naslovna: Gallieno Ferri

Ovo je tek treća Mr. No-ova epizoda, i Nolitta nam, samo posle dvije solidne price (Mr. No i Amazonija), već daje epsku epizodu koja je preživjela test vremena i koja poboljšava Mr. No-ov lik u svijetu stripa. “Poslednji Cangaceiro” nije, kako se kaže ovdje u USA, “your father’s comic strip”, (iako je dosta star i poznat da stvarno bude očev roman) nego ozbiljno i nezaboravno umjetničko djelo koje spada u vrhunce Bonellijevog kraljevstva. 

U ovoj epizodi po prvi put čujemo Mr. No-ovu filozofiju o nasilju, koju on proglasi nakon smrtonosne borbe sa opasnim razbojnikom, Cangaceirom Zeom Bainom, kojeg je prisiljen ubiti. 

Mr. No: Mislio sam da sam došao u Brazil zivjeti mirno, a zapravo, u nekoliko sati, opet sam se pretvorio u onaj isti ubilački stroj koji je kosio ljudske živote na bojištima diljem svijeta! 

Ton i tema ove epizode su veoma slične jednoj drugoj strip priči, koju je također napisao Guido Nolitta: Sloboda ili smrt. U toj Zagorovoj priči radi se o Seminolama, malim plemenom Indijanaca i njihovim neprilikama sa vojnicima koji su puno snažniji, moćniji i koji su nadmoćniji ljudstvom, i koji ih na kraju dovedu u totalno izumiranje zbog mnogih nepravednih razloga. Ovdje Cangaceirosi imaju istu sudbinu kao i Seminole; oni su prisiljeni da izumiru ne zato što su za nešto krivi, nego što se ne slazu sa socijalističkom filozofijom autoriteta koji vlada nad njima. Capitao Corisco i Manetola me podsjećaju na Šejkspirove likove, tužni i nesrećni, koji su rođeni samo da bi tragično umrli za svoje principe, i čija smrt služi kao moralni poticaj za njihov narod, da budu inspirirani i da se i dalje bore protiv nepravde. 


Nije ni čudo, kad malo razmislim, zašto ova epizoda nikad nije bila slavljena kako treba na našim prostorima kad je prvi put izasla: pa Dnevnik je ovdje, bez ikakve sumnje, počinio najgori grijeh svih vremena, kad je, izdanjem ove priče u Lunov Magnus Stripu, skinuo 84 stranica. Kako je uopste moguce da se ista ovdje razumije, cijeni i smatra vrijednim ako se ta umjetnost skrati za skoro citavu trecinu? To kao da je Dnevnik, u ovom slučaju, igrao ulogu Fredija Krugera, a ovaj strip je bio neka nevina djevojka, koja nikad nikom nije ništa naudila, a ipak je bila izrezana bez razloga, i to tako gadno da je niko na kraju nije mogao prepoznati. I sad kad bi policija ugledala to stravu, rekli bi samo, “Pokrij to, majke ti, ne mogu gledati taj užas.” To je upravo ono što su čitaoci preživjeli kad su prvi put uzeli Dnevnikovo izdanje “Poslednjeg Cangaceirosa”.


Ovu priču ja nisam nikad čitao u tom mutantskom izdanju (hvala bogu za Libellus), pa zato i ne znam efekt nečeg sto je tako masakrirano, ali mogu zamisliti da je to bilo vise nego zbunjivo. Ovako kako ju je Libellus izdao je pravilno i poštovano, i rezultat tog pravilnog izdanja nam daje priču koja je manje-vise fenomenalna (to kazem samo zato što Bignotiju nisam nikad u zivotu prije dao desetke; čovjek je dobar, tu nema riječi, ali nije savrsen kao Disso). Da li je “Posljednji Cangaceiro” stvarno toliko savršena epizoda da zaslužuje prvo mjesto na UBC Top 10? To ne mogu odgovoriti, zato što ima još puno pilotovih epizoda koje nisam pročitao, ali jedno vam stvarno mogu reci: bježite sto dalje od LMS izdanja ove epizode, zato što će vas ona totalno zbuniti, i ostaviti vas ripovibez ikakvog zaključka.

Izvor: stripovi.com

#MisterNo #Nolitta #Ferri #Bignotti #Donatelli #Cangaceiro #Bonelli #SergioBonelliEditore #stripovi #comics #LMS #Dnevnik